Pretraživanje
Narodni muzej Labin po treći puta sudjeluje u obilježavanju Noći muzeja. Ove godine po prvi puta u manifestaciju uključuje se i dvije područne muzejske zbirke: Memorijalna zbirka Matija Vlačić Ilirik i Zbirka sakralnih umjetnina. Kao suorganizator u obilježavanju noći muzeja sudjeluje i Kulturno umjetnički centar Lamparna.
Narodni muzej Labin
20,00 sati svečano otvorenje 11. Noći muzeja i otvaranje arheološke izložbe „Tajna groba“ autorice Kristine Mihovilić
Davne 1901. godine kopalo se iza Herkulovih vrata, a na dubini od tri metra naišlo se na jedan netaknut grob sa žarom. Nakon te 1901. o nalazu groba više se ništa posebno nije čulo. Zaboravljeni sanduk je iz mračnog i vlažnog podruma raskošne vile u današnjoj Budicinovoj ulici, gdje je stanovao inženjer Von Presnitz, voditelj iskopa, prenesen u restauratorsku radionicu Arheološkog muzeja Istre, gdje se tek nedavno počelo otkrivati pravi sadržaj. Bogato ukrašena posuda - grobna žara - ne razlikuje se posebno od mnogobrojnih posuda s pulske nekropole, međutim, sadržaj je bio sasvim neočekivano.
Memorijalna zbirka Matija Vlačić Ilirik
Radno vrijeme: 19,00 – 21,00
Organizirana stručna vodstva
Dana 22.12.1975. godine u organizaciji Muzeja i Općine Labin, otvoren je u zgradi ex Francovich memorijalni postav glasovitog labinskog reformatora Matije Vlačića Ilirika (Labin, 3.3.1520.- Frankfurt na Majni 11.3.1575.). Osnovna koncepcija: Prikaz životnog puta i djela Matije Vlačića Ilirika. Na fiksnim panoima putem fotografija i legendi prikazan je kronološkim slijedom životopis Matije Vlačića, njegova izuzetno značajna teološka, znanstvena i svekolika druga aktivnost. Izloženi su primjerci njegovog bogatog spisateljskog opusa, u kojem posebno mjesto zauzimaju ”Ključ svetoga pisma”, “Magdeburške centurije”, “Katalog svjedoka istine” i “Glosa”. Osobito vrijedan eksponat u ovom postavu jeste kopija Vlačićevog portreta, koju je po izvorniku u Jeni izradio slikar Eugen Kokot, a isto tako i njegova zidna slika - zemljovid Istre, rađen po predlošku Pietra Coppe iz 1525. godine. Zbirka sadrži još nekoliko uspjelih likovnih ostvarenja. Tako je labinski kipar Mate Čvrljak izradio sadrene biste Matije Vlačića Ilirika i Balde Lupetine, a Vlačićev portret prikazan je i u vidu okruglih reljefa u sadri i bronci autora Dušana Kneževića i Želimira Janeša.
Zbirka sakralnih umjetnina
Radno vrijeme: 19,00 – 21,00
Organizirana stručna vodstva
Nakon održane izložbe “Problem restauriranja” 1980. godine, u razdoblju od 1981. do 1985. godine Muzej je povjerio restauraciju ciklusa uljanih slika iz crkve sv. Marije Tješiteljice u Labinu, labinskom akademskom slikaru i restauratoru Eugenu Kokotu. Godine 1986. u organizaciji Muzeja obnovljeno je krovište tog objekta, a naredne godine unutrašnjost, pa je potom ciklus slika i drvenih kipova vraćen u crkvu, te je 19.6.1987. godine otvorena zbirke sakralnih umjetnina. Crkva bratovštine sv. Marije Tješiteljice (u narodu zvana sv. Marija od Zdravlja, danas službeno Crkva Uznesenja Marijinog) izgrađena je 1426., proširena i povećana 1537., a lopicu je dobila 1622. godine. Ciklus osam velikih uljanih slika (145x230 cm) i ogromne devete (213x555 cm), posvećen Bogorodici, nastao je vjerojatno u prva dva desetljeća sedamnaestog stoljeća, a autor je Antonio Moreschi, slikar koji je stvarao u duhu mletačke slikarske tradicije. Vrijednost zbirke svakako povećavaju lijep, skladan barokni oltar te serija drvenih višebojnih kipova s prikazima apostola.
KUC Lamparna (galerijski prostor)
Radno vrijeme: 22,00 – 02,00
Svečano zatvaranje likovne izložbe MAPA Katedre za slikarstvo APU Rijeka
MAPA Katedre za slikarstvo Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, koja je sastavljena od 11 originalnih slikarskih i crtačkih radova na papiru u različitim tehnikama. U mapi su predstavljeni slijedeći autori: Ksenija Mogin, Marijan Pongrac, Zdravko Milić, Anton Vrlić, Damir Stojnić, Alan Alebić, Robert Mijalić, Domagoj Barić, Ljiljana Barković, Radovan Kunić i Mirna Kutleša.
