Pretraživanje

Industrijska i rudarska baština

Kultura, turizam i sport > Kulturna i prirodna baština > Industrijska i rudarska baština

POVIJEST RUDARENJA NA LABINŠĆINI

Untitled-18.jpg (2.43 MB) Južni dio Labinšćine, u kojem počinje ugljenokopna djelatnost, nalazi se od 1420. godine pod mletačkom vlašću. Prema povijesnim istraživanjima, prva osoba koja se na Labinšćini bavila rudarstvom bio je Filippo Veranzi koji je 1626. godine koji je od mletačkog Vijeća desetorice dobio koncesiju na iskorištavanje minerala i smole koji se nalaze u Labinu u krugu od 4 milje. Sličnu koncesiju dobio je 1659. godine Lodovico Dragogna za rudnik koji se nalazio u blizini Sv. Zaharije, nedaleko Krapna. U počecima rudarenja najviše se iskorištava „rusi ugljen“ koji se mogao naći na površini zemlje, a korišten je u postupku impregnacije donjeg dijela čamca ili jedrenjaka.
Prva rudarska proizvodnja započinje u Krapnu  14. kolovoza 1785. godine. Više...



GRADSKA KNJIŽNICA LABIN

gk2.jpg (381 KB) Gradska knjižnica integrirana je u autentični ambijent rudarskoga nasljeđa i dio je zaštićenog kompleksa industrijske kulturne baštine zvane „ Pjacal“. Gradska knjižnica Labin osnovana je odlukom Skupštine općine Labin 1960. g. pri Radničkom sveučilištu Labin. Od 15. listopada 2013. Godine knjižnica djeluje u novim prostorima nekadašnje uprave rudnika Labin. Cjelokupni projekt Gradske knjižnice Labin vrh je izvrsnosti recentne domaće arhitekture i dizajna. Inovativnost i kreativnost vidljiva je u svakom kutku, impresivnom interijeru promišljenog procesa nastanka, precizne realizacije, besprijekornih detalja i impresivne ambijentalne atmosfere koja je u prostoru postignuta, već i zbog samog konteksta nastanka, koji može poslužiti kao paradigma uspješne prenamjene industrijskog lokaliteta. Više...


PROJEKT PRENAMJENE RUDARSKE BAŠTINE "KOVA"

kova2.png (327 KB)Rudarstvo je kao najznačajnija gospodarska grana u povijesti Labinštine odigralo ključnu ulogu u sveukupnom razvoju i definiciji identiteta Grada. Stoga je prenamjena rudarske baštine u kulturno-turističko-gospodarske namjene prilika Grada Labina da iskoristi ovu vrijednu baštinu za daljnji gospodarski razvoj grada. Ovaj projekt revalorizacije rudarske ostavštine/vrijednosti je vid osnaživanja sposobnosti stvaranja novih modela i rješenja za budućnost. Rudarski kompleks pokazuje kako znanje o prošlosti i kreativna sloboda spojene u projekt omogućavaju istovremeno promišljanje prošlosti i budućnosti. Više...


PROJEKT MINHER "RUDARSKO NASLJEĐE - GENERATOR GOSPODARSKOG, TURISTIČKOG I KULTURNOG RAZVOJA
"

4311.jpg (53 KB)Projekt MINHER provodio se od srpnja 2013. do rujna 2014. godine, a zamišljen je kao mreža gradova sa zajedničkom poveznicom - rudarskim nasljeđem, a financiran je iz programa "Europa za građane". Projektom Grad Labin želi razvijati suradnju u namjeri da se ostvare i unaprijede međusobni odnosi partnera u projektu temeljeni na izvornoj zajedničkoj povijesti s posebnim osvrtom na obnovu i valorizaciju baštine industrijske arheologije te općenito urbanih naselja povezanih s iskopnom djelatnošću. Projektom se želi oživotvoriti jedinstveni koncept gospodarsko-turističko-kulturnog proizvoda čija je svrha promocija kulturno turističkih znamenitosti, te pokretanje novih gospodarskih djelatnosti na lokacijama koje su izvornom namjenom povezane sa rudnikom. Projektom MINHER provedene su aktivnosti kroz 5 događaja u 5 različitih država (Poljska, Italija, Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina); 7 projektnih partnera (Rybnik, Carbonia, Idrija, Velenje, Banovići, Labin i Raša) predstavili su svoja iskustva, najbolje prakse i izazove vezane uz očuvanje rudarske baštine i promociju kulturno turističkih znamenitosti. Više na www.minher.eu

ZANIMLJIVO
Brošura "Europski primjeri revitalizacije rudarskog nasljeđa"
Rječnik rudarskih pojmova
Društvena igra "Kroz Europu putovima rudara"


;