Povijest

Labin danas > O Labinu > Povijest

ZANIMLJIVO
KRATKI PREGLED POVIJESNIH DOGAĐAJA. LIČNOSTI, POJMOVA, LOKACIJA

Prvi povijesni izvor koji spominje Labin je antički pisac Artemidor iz Efeza u II. stoljeću pr.Kr. U antičko doba Labin se navodi pod nazivom Albona ili Alvona. U doba Rimljana Labin ima položaj municipija. Više...

Nakon propasti Rima, čini se da je za Labin bio posebno kritičan početak VII. st. zbog avaro-slavenskih pustošenja, no postepeno se grad uspio oporaviti, tako da u doba franačke uprave, početkom IX. st., spada u red srednje razvijenih istarskih središta. Sredinom X. stoljeća Labin se nalazi na rubovima hrvatske države. Više...

U nekoliko sljedećih stoljeća Labin je pod upravom raznih njemačkih feudalnih gospodara, da bi potom početkom XIII. dospio za duže razdoblje pod vlast oglejske (akvilejske) patrijaršije. To je razdoblje gospodarskog jačanja Labina prvenstveno zbog uspješne trgovine s obližnjim otocima. Godine 1341. Labin dobiva svoj Statut koji će potom gotovo pola milenija određivati način života u gradu. Više... Višestoljetna mletačka uprava (1420.-1797.) osobito je značajna za Labin, kako zbog njegovog arhitektonsko urbanističkog nasljeđa, tako i zbog začetaka rudarske proizvodnje ugljena. Prema svjedočanstvu Sanuda Labin je grad hrvatskih stanovnika. U XVI. st. Labin je iznjedrio Balda Lupetinu i Matiju Vlačića Ilirika, dva vrlo istaknuta borca reformatorskog pokreta. Godine 1599. Labin se uspio obraniti od napada Uskoka. Više...

Tijekom austrijske uprave rudarstvo postaje temelj gospodarstva Labinštine. Austrija je zaslužna za posvemašnju modernizaciju grada i njegove uprave, za kulturni i opće društveni napredak. Premda je Labin tada bio po stanovništvu pretežito talijanski grad, u njemu su slobodno  djelovala hrvatska udruženja.Više...

U doba talijanske uprave (1918.-1943.), zbog zahtjeva autarkične države, rudarstvo ugljena, ali i boksita,  doživjelo je izvanredan razvitak i sve se njemu podčinjava. Obimnim melioracijskim zahvatima   mijenja se čak i geomorfološki oblik teritorija te grade dva nova naselja – Raša (Arsia) i Podlabin (Pozzo Littorio d'Arsia). Mnogo se ulaže u infrastrukturu, a osobito u izgradnji vodovoda. Postepeno sve više jača otpor državnoj politici i snažno antifašističko opredjeljenje u međuraću, a osobito nakon kapitulacije Italije, stvara temelje za partizanski pokret i oružanu borbu koji rezultiraju priključenjem Istre, pa i ovih krajeva, u novu jugoslavensku državu. Više...

U prvim poslijeratnim godinama «crno zlato» - ugljen s našeg područja dao je veliki doprinos izgradnji i industrijalizaciji Jugoslavije, zbog čijih se potreba gradi  i pruga Štalije-Lupoglav. Političke i gospodarske prilike značajno su utjecale na pojavu egzodusa i na demografske promjene na Labinštini. Vrlo rano, već pedesetih godina uvodi se sistem samoupravljanja. Šezdesetih godina rudarstvo dospijeva u krizu, a iz rudničkih pogona proizašlo je niz privrednih subjekata s vrlo jakom metaloprerađivačkom industrijom. Nepovoljna gospodarska i politička situacija u tim godinama uzrok su procesu iseljavanja domaćeg stanovništva. Proklamiranom supstitucijom ugljenokopne djelatnosti u sljedećem desetljeću, s otvaranjem novih tvornica i termoelektrane Plomin I, labinsko gospodarstvo postaje izrazito industrijsko s velikim potencijalima u proizvodnji energije, ali osim toga i na turističkom planu. U osamdesetim godinama gasi se rudarska proizvodnja na užoj Labinštini, koja se nastavlja u skromnijim razmjerima u Podpićnu i Tupljaku, a turizam sve više dobiva na značaju. Propast Jugoslavije 1991. godine izazvat će veliku gospodarsku krizu na Labinštini. Više...

Na referendumu, u  svibnju 1991. g. labinski su se  glasači plebiscitarno izjasnili za samostalnu državu Hrvatsku. Dragovoljnim sudjelovanjem u vojnim formacijama i zbrinjavanjem prognanika i izbjeglica žitelji Labina pokazali su privrženost novoj hrvatskoj državi. Godine 1993. uslijedile su značajne administrativno-teritorijalne promjene kojima je područje Grada Labina bitno suženo. Tek nakon jednog desetljeća zabilježeni su podaci koji su ukazivali na početak izlaza iz teške gospodarske krize. U to doba definitivno se zatvara i posljednji ugljenokop, a turistička privreda uzima prevagu u labinskom gospodarstvu. Više...