Opširnije

Uslijed pada Zapadnog rimskog carstva, u Labinu se smjenjuju razne uprave: istočnogotska (476. do 539.), bizantinska (539. do 751.), langobardska (751. do 774.), pa iznova bizantinska (od 774. do 788. godine). O njima se malo zna, no izvjesno je da se latinski duh grada pomalo gubio. Početkom VII. stoljeća spominju se upadi Avara i Slavena, a po nekim autorima Labin je tada temeljito porušen, a navodno je stradala jako i župna crkva sv. Justa. Godine 788. Labin dospijeva pod franačku vlast, koja uvodi feudalni poredak i koja pospješuje intenzivnije naseljavanje hrvatskih plemena.

Zbog razmirica i sukoba između doseljenika i starosjedilaca sazvana je 804. godine Rižanska skupština na kojoj sudjeluju i predstavnici Labina. Temeljem tog dokumenta doznaje se da je Labin plaćao godišnji porez u iznosu od 30 zlatnika, a taj podatak ukazuje da je on spadao u srednje razvijene istarske gradove. Polovicom X. stoljeća, bizantski car Konstantin Porfirogenet tvrdi da granica hrvatske države dopire do Labina. Neki povjesničari su to protumačili tako da je i Labin bio u sastavu, dok drugi, da je bio izvan hrvatske države.