Pretraživanje
Kultura, turizam i sport > Kulturna i prirodna baština > Mediteranski kiparski simpozij
UMJETNOST NA OTVORENOM
Zagledamo li se u stiješnjenu šupljinu kamene skulpture Prodor Ljuba de Karine (1992.) koja s desne strane ceste najavljuje Dubrovu, znameniti park skulptura, primjećujemo da kroz uokvirenu prazninu do nas dopiru fragmenti drugačije protočnosti svijeta. Možda taj osjećaj uvjerljivije od bilo čega drugog poziva na duboko štovanje ovoga prostora koji nastanjuje
Mediteranski kiparski simpozij, međunarodna likovna manifestacija, blistav i uzbudljiv likovni pothvat s velikim autoritetom i mnogoznačnom reputacijom u Hrvatskoj i izvan nje.
Započelo je 1969. u Labinu, istarskom gradiću sazdanom od kamena, u nedavnoj prošlosti poznatom po ugljenokopima i teškoj crnoj industriji. Pokrenuli su ga Josip Diminić, ak. slikar i kipar, Quintino Bassani, ak. slikar, Milena Lah, ak. kiparica i Branko Fučić, povjesničar umjetnosti, uz potporu tadašnjih upravnih vlasti i političkih struktura. Ishodišni zaključci bili su: radni dio održavat će se u parku Stancije Franković, labinske patricijske obitelji iz 17. st.; gotove skulpture razmještat će se prostranim prostorom Dubrove; materijal za rad bit će kamen iz istarskog kamenoloma Vinkuran. Od prvog simpozija održanog 1970. u čast obilježavanja 50. obljetnice Labinske republike do danas održano je 41 simpozija. Iz godine u godinu, sredinom sljeta, u sjenama dugovječnih borova i idiličnom ugođaju četvrtastog parka obujmljenog zidom i doličnim portalom, izvan dvora i gospodarskih zgrada, vješte ruke klesara otkrivale su ćud i hirove materijala, iz gromada vinkuranskog kamena oblikovale nove forme. Nakon svakog simpozija na pomno biranim mjestima (u dogovoru s autorom) nicale su monumentalne kamene skulpture, nenametljivo, nepomućeno, u harmoniji s prirodom, kao urasle u prirodni krajolik i konfiguraciju tla.
Na 40 hektara parka, dijelom ograđenog suhozidom, u blagom valovanju prirodnih udolina i uzvisina, u bogatim i raznolikim aranžmanima vegetacije, Park skulptura Dubrova danas broji 80 kamenih skulptura, autorska djela 90 vrsnih kipara većinom iz Hrvatske, ali i iz Jugoslavije, Italije, Austrije, Slovenije, SAD-a, Makedonije, Japana, Francuske, Španjolske, Nizozemske, Švicarske, Kanade, Velike Britanije, Južne Koreje, Slovačke i Mađarske. Šesnaest skulptura postavljeno je izvan Parka: u Labinu, Rapcu, Pićnu, Sv. Nedelji, Pazinu, Zagrebu, Vukovaru i Iloku.
A Bijela cesta je jedinstveni projekt Josipa Diminića, stručnog voditelja simpozija, čudesna poetska priča 16 autora koja se odmotava u hodu nekadašnjim putem od dvora obitelji Franković, preko njihovih pašnjaka do vinogorja, u 16 dionica po 25 metara. Od prve dionice cestovnog mozaika kiparice Dore Kovačević 1997. do Oranice Josipa Diminića 2011. pruža čarobni doživljaj, zadivljujuću potvrdu vještine i inventivnosti, bljesak genijalnosti i dostignuća stvaralačkog duha. Kiparsko i slikarsko u suživotu i prožimanju. I amfiteatar Dolac, jednostavno ali reprezentativno zdanje s počasnim mjestom u Parku, njegova je zamisao. Prirodnu udolinu sa starom peći za sušenje vapna (peć je danas rekonstruirana) prefigurirao je i autorski oblikovao u skladnu, prisnu kružnu formu s ravnim podijem u sredini oko kojeg se stepenasto uzdiže gledalište sa sjedalima složenim od kamenih ploča. Prirodnu konfiguraciju tla iskoristio je kao bitni polazišni čimbenik forme u prostoru. Njegova intervencija u krajolik stvorila je novu spoznaju o iskonskim ustrojstvima čovjeka i prirode, jedinstvenu kreaciju koja nosi sve razloge suživota i harmonije prostora i forme. U amfiteatru se otvaraju i zatvaraju kiparski simpoziji, promoviraju kulturni programi, glazbeni i dramski, a često se tu održavaju i svečanosti vjenčanja.
Park skulptura Dubrova otvoren je svima, namjernicima i slučajnim prolaznicima, poklonicima prirode, ljepote, tišine, meditacije u zelenilu i miru, otvorenih vidika i pogleda na kamene skulpture vrhunskih kipara. Gotovo pet desetljeća svjedoči o umjetnosti i životu uklesanom u trajnost kamena, o moćnoj izražajnosti kiparske geste, o trudu održavanja, o dosljednosti, odgovornosti, organiziranosti, inventivnosti i visokim kriterijima koji su Mediteranskom kiparskom simpoziju priskrbili jednu od najznačajnijih i najuglednijih pozicija u svijetu suvremene skulpture na otvorenom. Baš ta spoznaja uvijek iznova osmišljava razloge i pristupe, rad kipara i prostor življenja, disciplinu oblikovanja i egzistenciju parka skulpture.
Kontakt:
Tel. +385 92 298 9595
email: mediteranskikiparskisimpozij@gmail.com
Predsjednica: Renata Kiršić
Prilozi
