Prva austrijska uprava (1797.-1804.) bila je prekratka, kao uostalom, i francuska (1805.-1813.) da bi značajnije utjecala na razvitak Labina. Druga austrijska uprava (1813.-1918.) bila je mnogo uspješnija. Ona je zaslužna ne samo za bitan napredak rudarstva, osobito nakon 1881. godine kada Trbovljansko rudokopno društvo otkupljuje i objedinjuje u jednu tehnološko-proizvodnu cjelinu sve labinske rudnike (do 1500 zaposlenih i s proizvodnjom do 130.000 tona godišnje), već za svekoliki razvoj i modernizaciju našega kraja. Izgrađene su ceste, podignute škole i bolnice, uređen cestovni i morski putnički i trgovački promet, uvedena poštanska služba, izvršena prva precizna katastarska izmjera teritorija, uređen i znatno poboljšan društveni i kulturni život građana Labina.
Pored desetak raznovrsnih udruga od 1871. godine nadalje djeluje Societa operaia di mutuo soccorso (Radničko društvo za uzajamnu pomoć). Godine 1911. otvorena je hrvatska čitaonica, a Družba Sv. Ćirila i Metoda otvara niz seoskih škola na hrvatskom jeziku. U tom okruženju rođena je u Labinu 14.02.1844. znamenita učiteljica, spisateljica i revolucionarka Giuseppina Martinuzzi, koja je veći dio svog intenzivnog života proživjela u Trstu. Umrla je u Labinu 25.11.1925.