Opširnije

Talijanska uprava još više je osuvremenila naš kraj. Osim isušivanja Čepićkog jezera tridesetih godina, poduzela je velike melioracijske radove u Krapanskoj dolini i u dolini rijeke Raše. Rudnici s preko 10.000 uposlenih i godišnjom proizvodnjom od preko 1.000.000 tona (rekordna proizvodnja zabilježena je 1942.g. s 1158000 tona) zbog tehnoloških inovacija opravdano su slovili kao najmoderniji rudnici u Europi. Upravo za potrebe rudnika grade se dva potpuno nova moderna naselja: Raša, prema nacrtima arhitekta Gustava Pulitzera Finalija, i Podlabin, prema zamislima Eugenija Montuorija. U trenucima najvećeg zamaha u rudniku Raša, 28. veljače 1940. g., dogodila se velika tragedija kada je uslijed eksplozije metana i ugljene prašine poginulo 185 rudara.

Inače, u tom razdoblju uspješno je razvijena i proizvodnja boksita, koji se jednim pravcem uskotračnom željeznicom dovozio do luke Plomin, a  drugim žičarom do posebnog pristana u Rapcu. No, svi ti izvanredni gospodarski rezultati pomućeni su zbog politike totalitarnog Mussolinijevog fašističkog režima. Teror i odnarođivanje osobito je bio usmjeren prema hrvatskom žiteljstvu. Otpor takvoj politici iskazan je već tijekom glasovitog štrajka labinskih rudara – Labinske republike – od 02.03. do 08.04.1921. godine, kada su rudari predvođeni sindikalnim vođom Giovannijem Pipanom i Francescom Da Giozom, koji je bio na čelu «crvenih straža», zauzeli rudnike, minirali njihove prilaze i potom organizirali proizvodnju pod rukovodstvom Dagoberta Marchiga. «Republika» je slomljena intervencijom vojske, a četrdesetak rudara je uhićeno, no krajem godine na velikom suđenju u Puli porota je sve oslobodila.

Antifašizam je na našem prostoru uhvatio snažan korijen, a dobio je veliki zamah u rujnu 1943. godine, nakon kapitulacije Italije i uspostavljanja njemačke uprave. Tijekom oslobodilačkog rata veliki broj žitelja aktivno se uključio u partizanski pokret i oružane formacije Narodnooslobodilačke vojske, što je na kraju rezultiralo oslobađanjem ovih krajeva od fašističkog i nacističkog režima i do njihovog priključenja Hrvatskoj u sastavu Jugoslavije. Za tu slobodu položilo je život više od 1.300 Labinjana, među kojima i narodni heroj Mate Blažina (Čemparovica, 10.03.1925. - Gorski kotar, 15.04.1945.).