Ćakuloda kao praznik domaće besede

Ponedjeljak, 31. Kolovoza 2020. - 0:00

Večer zavičajne umjetnosti i poezije, Ćakuloda na Špine, održana je u subotu, 29. kolovoza 2020. Okupile su se pjesnikinje, pjesnici i pisci  koji stvaraju na labinjonske cakavice i čakavice, ali i Ćakulodama uvijek vjerni dijalektalni pjesnici iz Pazina, Kanfanara, Barbana i Sv. Lovreča, te književnica Jadranka Mardešić Komac iz Splita, osnivačica Čakavskog sabora –Podružnica Split i Udruge za očuvanje splitske čakavice Marko Uvodić Splićanin. Pjesnike je na Ćakulodi pozdravila zamjenica gradonačelnika Labina Federika Mohorović Čekada poručivši da će Grad Labin uvijek“mantinjat“ domoću besedu, jer je upravo taj zadatak proizlazi iz dobivanja statusa zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra kojim je cakavica lani okićena.

Ovogodišnja Ćakuloda na Špine bila je festival domoće riječi, govora, labinjonske cakavice. To je bilo slavlje koje je zbog velikog broja sudionika potrajalo više od tri sata.

Ovogodišnja Ćakuloda bila je obogaćena stručnim dijelom u kojem je svoj rad prezentirala dr. Ivana Nežić.  Labinjanka dr. sc. Ivana Nežić već se preko 10 godina bavi znanstvenim istraživanjem i opisivanjem naše labinske cakavice, odnosno govora koji pripadaju labinskoj skupini. Njezina su istraživanja najprije bila klasična dijalektološka, terenska, a njihovi rezultati objavljeni su u doktorskoj disertaciji "Fonologija i morfologija čakavskih ekavskih govora Labinštine" iz 2013. godine. Posljednjih otprilike godinu i pol intenzivno se bavi proučavanjem dijalektalne književnosti nastale na labinskoj cakavici, opisujući jezični izričaj kojim se u svojemu stvaralaštvu služe mnogobrojne autorice i autori s Labinštine. Pritom analizira u kojoj su mjeri zavičajni idiomi kojima se u pismu služe naši književnici podudarni s postojećim spoznajama o labinskim govorima dobivenima terenskim istraživanjima. Prve rezultate tih svojih istraživanja predstavila je na međunarodnome znanstvenom skupu Četvrti Međimurski filološki i pedagoški dani u travnju 2019. godine te je u međuvremenu objavila i dva rada s tom tematikom, a trenutno za objavu priprema još nekoliko radova proizašlih iz toga istraživanja. Naslov njezinog izlaganja je „Kada lapiš kanto po naše“. Uz dr. Nežić, u stručnom dijelu  predavanje praćeno prezentacijom održao je dr. sc. Joško Božanić na temu „  Čakavština- jezik ili dijalekt?“
 

Profesor emeritus Joško Božanić, s Filozofskog fakulteta u Splitu, istaknuti je književnik i filolog, profesor stilistike i voditelj niza znanstvenih projekata. Sa svojim suradnicima utemeljio je 2001. studij splitske humanistike na Sveučilištu u Splitu iz kojega je nastao današnji Filozofski fakultet. Utemeljitelj je i dugogodišnji pročelnik Centra za interdisciplinarne studije „Studia mediterranea“ unutar kojega je realiziran niz znanstvenoistraživačkih projekata mediteranske tematike. Joško Božanić bavi se i interdisciplinarnim istraživanjem koje pored filologije uključuje i područje kulturne antropologije, etnologije i maritimne baštine. Autor je petnaest knjiga od kojih su tri objavljene i na stranim jezicima, dvije na engleskom i jedna na španjolskom. Autor je sedamdesetak znanstvenih radova od kojih su mnogi objavljeni u uglednim stranim časopisima, a publicirao je i stotinjak eseja najviše na temu maritimne kulturne baštine. Joško Božanić istaknuti je dijalektolog i glavni je urednik dijalektološkog časopisa „Čakavska rič“ već dvadeset i pet godina. Svojim projektom „Falkuša“ afirmirao je hrvatsku maritimnu baštinu u svijetu. Dobitnik je nagrade Slobodne Dalmacije “Kruno Prijatelj” za znanost, te  niza nagrada za književnost. Došao je iz Komiže s otoka Visa, gdje je cakavica veoma slična našoj labinskoj.


Pjesnici su se izmjenjivali na pozornici čitajući svoju poeziju, a publika, koja je poštivala sve epidemiološke mjere, upijala je svaku domoću besedu nad otvorenim nebom koje je prijetilo, ali ipak dozvolilo da se Ćakuloda održi.



Na Ćakulodi su nastupili:  Mario Višković, Orijana Jurčević, Ornela Gergorić Sanja Depikolozvane, Petra Depikolozvane, Zlata Jurcan Vukelić,  Zdenka Načinović,  Daniel Mohorović,  Elis Baćac, Toni Juričić, Silva Tenčić, Mladen Bastijanić, Željka Fonović, Valentina Načinović, Adriano Šćulac, Neda Milenkovski i Nikola Šumberac.

Svestrana labinska umjetnica, glumica i kantautorica Elis Lovrić,  dobitnica nagrade na nedavno održanoj Večeri dalmatinske šansone u Šibeniku, izvela je dvije autorske pjesme „Je ca je“ i „Kanat od mora“ a publika joj se odužila dugim pljeskom, a sopci RKUD-a Rudar iz Raše Lari i Đino zasvirali su Mantinjadu i Balon.

Ćakuloda je održana u organizaciji Grada Labina i uz potporu Istarske županije-Upravnog odjela za kulturu  i zavičajnost. Ćakulodu kod Špine moderirali su Loredana Ružić Modrušan i Daniel Mohorović.

Fotografije: Branko Jani Kukurin