Ćakulodi na Krvove place
Ponedjeljak, 06. Rujna 2021. - 0:00
Prošloga se petka na predivnom prostoru Krvove Place u Vinežu održala šesta večer zavičajne umjetnosti i poezije „Ćakuloda“. Ovogodišnja Ćakuloda obilježena je temom rudara i rudarskog života obzirom na veliku obljetnicu 100. godišnjice Labinske republike.
Ćakulode je otvorila zamjenica gradonačelnika Grada Labina, Federika Mohorović Čekada te na labinjonskoj cakavici, od prve do zadnje riječi, istaknula vrijednost „Ćakuloda“ koje su već postale tradicija našega grada, a ovogodišnje izdanje na Krvovoj placi, u trenutku kada se slavi 100. obljetnica Labinske republike, „u svima nama pobuđuje jednu posebnu emociju“.
Zamjenica gradonačelnika Mohorović Čekada predstavila je i uručila prve primjerke knjižice sa zbirkom priča pristiglih na ovogodišnji natječaj „100XSRETNO“, ali i kolajnu s privjeskom, odnosno drveni karbonizirani „Ćondol od CA“ koji povezuje cakavicu s našim rudarskim naslijeđem, koje je bilo i tema ovogodišnjih Ćakuloda.
U uvodnom, stručnom dijelu Ćakuloda nastupile su Vlasta Juretić i Antonija Juričić. Vlasta Juretić, voditeljica programskih djelatnosti Grobničke katedre Čakavskog sabora u svome je predavanju istakla načine očuvanja svog govora, jedan od najarhaičnijih sjevernojadranskih govora.
„Svaka je nasilna uporaba čakavštine čin protiv nje, a suglasna sam da se sa čakavštinom možemo služiti i na do sada neuobičajene načine, ali nikako ne na silu. Sa čakavštinom će biti onako kako s njom budu baratali sami čakavci, jer samo mi čakavci možemo nešto napraviti za čakavštinu. I vi Labinjoni i Labinjonke napravili ste svoje, čestitam vama koji ste radili na ideji i projektu cakavice za nematerijalnu baštinu, jer nije jednostavno. Ima puno instanci koje se moraju proći da bi se postiglo to što se postiglo, zato je vrijedno čestitanja uvijek. I želim vam u nastavku da uspijete zadržati taj status za Labinjonski govor, za tu nematerijalnu baštinu koja nisu samo riječi nego je život naših i vaših predaka“. – istakla je Juretić
Dr. sc. Ivana Nežić održala je izlaganje na temu Lepa kako pupica, šegova kako lesica. O poredbenim frazemima u labinskim govorima. Tema su izlaganja bili poredbeni frazemi, slikoviti izrazi koji se sastoje od više riječi i u kojima se nešto uspoređuje s nečim drugim. Važno je i da je došlo do neke promjene značenja riječi od kojih se izraz sastoji, što zapravo „proizvodi“ spomenutu slikovitost izraza, a vrlo su često ti izrazi podosta humoristični i komični. Najviše poredbenih frazema, za koje je najvažnije da u sebi sadrže poredbeni veznik kako, povezano je s čovjekom. Velik broj govori o ljudskome vanjskom izgledu pa tako netko može biti beli kako joncić, crn kako gad, lep kako slika, grd kako vrah, veli kako armaron, mići kako pazdac, suh kako bakaloj, debel kako prosac itd.
Dio je frazema koje je predstavila I. Nežić danas još uvijek u upotrebi, no mnogi su već skoro pa izgubljeni: mada ih starije generacije Labinjana vjerojatno i dalje aktivno koriste ili barem prepoznaju i razumiju njihovo značenje, kod mlađih sigurno više nije tako. Stoga je, upozorila je I. Nežić, vrlo važno takve izraze čim prije prikupiti i zabilježiti kako ne bi bili potpuno zaboravljeni, i čuvati ih, kao i cijelu našu cakavicu, kako oce va glove, a nadamo se da će i ovo njezino izlaganje doprinijeti tomu našemu zajedničkom cilju na kojemu vrijedno i ustrajno već godinama radimo.
U pjesničkom dijelu Ćakuloda svoje se stihove kazivali Teodor Gobo, Josip Pino Klarić, Josip Pino Knapić, Adriano Šćulac, Orijana Jurčević, Nevija Kožljan, Rina Miletić, Đulija Miletić, Bruna Gobo, Neda Milenkovski, Branko Vlačić, Avelina Damijenović Draguzet, Drago Draguzet, Gracijela Putina, Mario Višković, Zdenka Načinović, Silvija Faraguna, Nikola Šumberac, Miranda Škalamera Verbanac, Željka Fonović, Sandro Gobo, Mladen Bastijanić i Gordana Dropulić. U glazbenom dijelu svoju najnoviju pjesmu „Kede je“ izveo je kantautor Robertino Rajković. Moderatori ove prekrasne večeri bili su Loredana Ružić Modrušan i Daniel Mohorović.
Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije.
