Grad Labin proveo ekološke projekte vrijedne 47,8 milijuna kuna
Srijeda, 07. Rujna 2016. - 0:00
"Zaštita okoliša u svim njegovim sastavnicama je naša stalna briga, naša obaveza i naša dužnost. Ponosni smo na ono što je u suradnji sa komunalnom tvrtkom 1. Maj d.o.o. Labin učinjeno u području gospodarenja otpadom te sa tvrtkom Labin stan u području obnove fasada stambenih zgrada po principu energetske učinkovitosti", istaknuo je labinski gradonačelnik Tulio Demetlika za Glas Istre na pitanje što sve Grad provodi na području zaštite okoliša i koliko im je bitno uspostaviti dugotrajan model održivog razvoja.
Energetska učinkovitostNaglasio je pritom kako je mnogo učinjeno na području energetske učinkovitosti i zaštite okoliša u javnim zgradama, obiteljskim kućama i na dijelu sustava javne rasvjete. Grad Labin naime provodi čitav niz ekoloških projekata kojem je glavni cilj briga i očuvanje okoliša ali i podizanje kvalitete života tamošnjih stanovnika ali i budućih generacija. Tako je u proteklom razdoblju korištena mogućnost bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke, Europskog fonda za regionalni razvoj i drugih europskih fondova za realizaciju dvadesetak konkretnih projekta.
Vrijednost tih projekata je ukupno 48,73 milijuna kuna, od toga 7,5 milijuna kuna financirao je Grad Labin, dok je ostatak ukupnog iznosa investicije financiran iz ostalih izvora (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Europski fond za regionalni razvoj, građani - stanari višestambenih zgrada i obiteljskih kuća, privatni investitori HEP, RWE i dr.)
Tu svakako treba spomenuti izgradnju pretovarne stanice Cere a ukupna vrijednost investicije iznosila je 7, 2 milijuna kuna bez PDV-a. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je 80 posto. U toj fazi izrađena je i projektna dokumentacija za sve faze izgradnje reciklažnog dvorišta, sortirnice, kompostane i pretovarne stanice sa kompletnom infrastrukturom u iznosu od 605.208 kuna koju je FZOEU financirao u 100% iznosu.
Ukupna vrijednost komunalne opreme za odvojeno prikupljanje otpada iznosila je 601.996 kuna uz odobreno sufinanciranje od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u visini od 40% iznosa investicije. Putem Fonda u iznosu od 40 posto sufinancirala se i nabavka novog komunalnog vozila u vrijednosti 446.060 kuna.
Reciklažno dvorišteTu je još niz vrijednih ekoloških projekata poput opremanja mobilnog reciklažnog dvorišta, nabavka opreme za nadogradnju sustava prikupljanja otpada u pogledu naplate komunalne usluge odvoza otpada po volumenu ili masi čija je ukupna vrijednost bila 634.992,50 kuna, uz odobreno sufinanciranje od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 40% iznosa investicije
U Labinu je u planu i izgradnja sortirnice, reciklažnog dvorišta i kompostane, a ukupna planirana vrijednost ove investicije je 12 milijuna kuna, te se čeka odobrenje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za nastavak investicije na temelju potpisanog sporazuma o sufinanciranju od 80%. Za dobavu i ugradnju podzemnih kontejnera potrebno je oko 200 tisuća kuna, a trenutno se čeka raspisivanje natječaja za sufinanciranje od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Energetska obnova zgradaOsim sustavnog ulaganja u model održivog gospodarenja otpadom, Grad Labin je bio među pionirima u provođenju projekata energetske obnove zgrada. Naime, prva fasada u Labinu u trenutku nakon uvođenja upravljanja višestambenim zgradama, obnovljena je još 2005. godine od kada traje postupak obnove. Tako je od 2009. do 2014. godine obnovljeno 34 zgrada, a od prvih zahtjeva stanara do danas, Labin Stan d.o.o. se kao upravitelj, aktivno se uključio u postupak obnove zgrada tako da im u svim fazama provedbe projekta osigurava svoju stručnu pomoć (tehničku, pravnu, ekonomsku).
Iskoristili poticajeS obzirom na to da je riječ o upravitelju u 100-postotnom vlasništvu Grada Labina, u obnovu fasada uključio se i Grad Labin tako da je za određene zgrade jednake tipologije izgradnje naručio i financirao projekte obnove fasada i zamjene ograda.
U periodu do 2014. godine, izvori financiranja bili su pričuva, gotovina suvlasnika ili kreditna sredstva ostvarena putem Labin Stana. Zgrade su se u periodu od 2012. godine prijavljivale putem poslovne banke za poticaj u visini do 10% investicije na Europsku investicijsku banku (EIB). U tom periodu labinske zgrade ostvarile su poticaj EIB-a u visini od 221.917 kuna.
- Na prvi natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) 2014. godine prijavljeno je sedam zgrada i svih sedam zgrada zadovoljilo je uvjete natječaja. Ukupna vrijednost investicija iznosila je 4.020.779 kuna, a ostvareno sufinanciranje putem Fonda 1.579.630 kuna, a te iste zgrade prijavljene su i za poticaj EIB i ostvarile su sufinanciranje u iznosu od 278.014 kuna. S obzirom da sufinanciranje FZOEU iznosi najviše do 40% opravdanih troškova ulaganja u energetsku učinkovitost, proizlazi da su zgrade sufinancirane kroz dvije linije (FZOEU i EIB) ostvarile ukupno sufinanciranje na razini nešto manjoj od 50 % ukupne vrijednosti investicije, pojašnjavaju iz labinske gradske uprave.
Napominju da je na drugi natječaj FZOEU iz 2015. godine upućeno ukupno 69 prijava za zgrade na upravljanju kod Labin Stana i to: 16 za energetski pregled i energetske certifikate, 27 za izradu projektne dokumentacije i 24 za provođenje energetske obnove.
Obnova zgrada- Od ukupno 69 prijava, njih 67 prijava je pozitivno riješeno što dokazuje veliku educiranost i profesionalnost djelatnika Labin Stana. Ukupna vrijednost investicija iznosi 15.963.126 kuna, a ukupno sufinanciranje FZOEU za sve tri mjere i za sve zgrade iznosi 5,8 milijuna kuna. Ako tome pribrojimo još 402.280 kuna poticaja ostvarenog putem Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), ukupno ostvareno sufinanciranje naših zgrada u 2015. godini iznosi 6.294.973 kuna. S druge strane, ukupno sufinanciranje stambenih zgrada u Labinu iznosi 8.374.534,00 kuna, od toga 499.931,00 kuna putem EIB-a, 402.280,00 kuna putem EBRD-a i 7.374.534,00 kuna putem FZOEU, napominju iz ureda labinskog gradonačelnika. Pojašnjavaju da je lani u rujnu FZOEU objavio izvanredni natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada.
- Labin Stan je na taj natječaj prijavio 10 zgrada i sve zgrade zadovoljile su kriterije natječaja. No, s obzirom da FZOEU ne raspolaže sa dovoljno sredstava, samo jedna naša zgrada ostvarila je pravo na sufinanciranje po tom natječaju. Očekujemo da će FZOEU do kraja godine možda osigurati sredstva za sufinanciranje preostalih zgrada. Interes za obnovu od strane suvlasnika je i dalje velik, tako da procjenjujemo da ćemo na slijedeći natječaj prijaviti otprilike 25-30 zgrada sa područja Grada Labina i Općine Raša. Iz svega navedenog vidljivo je da se obnova zgrada, a u posljednje vrijeme i energetska obnova u Labinu, provodi vrlo uspješno, ističu iz labinske gradske uprave.
Odgovorno gospodarenjeZanimalo nas je koliko je u Labinu zaživio koncept odvajanja korisnih sirovina i recikliranja već na kućnom pragu te koliko Grad ulaže napora da se osviještenost građana još više ojača po tom pitanju. U Gradu odgovaraju kako Labin na svom području ima 6.400 korisnika koji su uključeni u sustav gospodarenja otpadom, a u ljetnim mjesecima u taj se sustav priključuje i 11.000 turista koji borave na tom području.
Na području Grada Labina odvajanjem korisnih frakcija započelo se još 2006. godine. Odvojeno prikupljanje otpada provodi se putem zelenih otoka, reciklažnog dvorišta i prikupljanjem otpada na kućnom pragu ("od vrata do vrata"). Postavljena je mreža od 56 zelenih otoka koji su namijenjeni više stambenim kućama. Obiteljske kuće obuhvaćene su prikupljanjem otpada na kućnom pragu "od vrata do vrata". U taj sustav uključeno je 3.625 domaćinstva te je do 2016. godine građanima bilo na raspolaganju tri vrste vrećica (za staklo, plastiku i papir) te posuda za miješani komunalni otpad.
Ove godine građani su umjesto žutih vrećica za plastiku i metalnu ambalažu dobili još dodatnu žutu posudu. U suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) samo u 2015. godini nabavljeno je 3.850 posuda za prikupljanje PET ambalaže, 31 zeleni otok i 15 spremnika za baterije. Uz to na području Labina postavljeno je 11 spremnika za prikupljanje odjeće i tekstila.
Otpad kao bogatstvoGrad je još 2008. godine opremio reciklažno dvorište na kojem građani mogu besplatno zbrinuti otad, a u ovoj godini nabavljeno je i mobilno reciklažno dvorište kako bi građanima ta usluga bila što dostupnija. Ukupno je u 2015. godini uloženo više od 700 tisuća kuna u nabavku opreme.
- U 2014. godini izgrađena je pretovarna stanica te smo se na vrijeme uskladili za početak rada Centra za gospodarenje otpadom Istarske županije Kaštijun. Dobivena je građevinska dozvola za izgradnju sortirnice, reciklažnog dvorišta i kompostane na današnjoj lokaciji deponije komunalnog otpada Cere.
Svjesni smo da bez edukacije o važnosti gospodarenja otpadom ne možemo ostvariti zacrtane ciljeve sukladno Planu gospodarenja otpadom te smjernicama EU, stoga se već više od dvadeset godina na području Labina provodi edukacija djece u školama i vrtićima. Tako se od 2015. godine uz financijsku pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provode edukacijske radionice pod nazivom Otpad - bogatstvo koje ne smijemo odbaciti, pojašnjavaju iz ureda labinskog gradonačelnika.
U cilju stimuliranja građana da što više odvajaju korisne frakcije, nabavljena je i oprema za nadogradnju sustava prikupljanja otpada tzv. čipiranje kanti i naplati prema preuzetom volumenu. U očekivanju donošenja Pravilnika koji regulira sustav naplate, sustav se testira te će se nakon turističke sezone svim korisnicima predložiti optimalna veličina posude i definirati raspored preuzimanja otpada za pojedine lokacije.
U Gradu napominju da sve poduzete aktivnosti daju rezultate te se odlaganje otpada na deponiji Cere smanjilo u odnosu na 2011. godinu za 35%, a količine prikupljenih frakcija svakim danom se prikuplja sve više. U 2016. godini očekuje se da će se premašiti cilj od 20% odvajanja korisnih frakcija.
Fotonaponske elektraneUz to, Grad se može pohvaliti što na zgradama u svome vlasništvu ima instalirane četiri (4) fotonaponske elektrane ukupne snage 100 kW. Tako su u 2015. godini započele s radom dvije fotonaponske elektrane u privatnom vlasništvu instalirane na tlu a čija je ukupne snaga 700 Kw.
- Veseli nas ova poduzetnička inicijativa koja nam govori da se sa zelenom energijom mogu istovremeno ostvarivati prihodi i čuvati okoliš, istaknuo je labinski gradonačelnik Tulio Demetlika.
Direktno iz europskih fondova povukli 450 tisuća euraUz financiranje ranije navedenih projekata, putem državnih nadležnih institucija, Grad Labin je povukao i sredstva direktno iz fondova Europske unije u visini od 450 tisuća eura.
Među ostalim, sredstva su povučena za projekt Homer- usklađivanje obrazovnih mogućnosti sa zahtjevima tržišne ekonomije, projekt BOOST IT, ORG.EU, MINHER ( Rudarsko nasljeđe - generator gospodarskog i turističkog razvoja), THIN LINE "Digitalno nasilje- Cyber bullying", ATRIUM, SPINE (Energetska efikasnost i planiranje urbanističkog razvoja) LaSa- Sigurna djeca u sigurnom gradu i niz drugih projekata. Primjerice, za energetsku obnovu Centra "Liče Faraguna" Labin, odobrena su bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj (30 %) u iznosu od 295.194,96 kuna i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (40 %) u iznosu od 393.593 kuna.
- Grad Labin prepoznao je značaj energetske učinkovitosti radi čega su dosad provedeni projekti ukupne vrijednosti 48,73 milijuna kuna. Sve te mjere kojima direktno doprinosimo smanjenju emisija CO2 te sprječavanju i ublažavanju klimatskih promjena, nastavit ćemo i dalje, uvodeći i nove. Pristupanje sporazumu za klimu otvara se mogućnost pristupa ostalim projektima financiranim iz EU iz programskih cjelina energetske učinkovitosti, očuvanja okoliša i sprječavanja klimatskih promjena što znači zdraviji i kvalitetniji život i manji troškovi za naše građane, zaključio je labinski gradonačelnik za Glas Istre.
IZVOR: GLAS ISTRE
