Iz tiska izašao Zbornik radova sa 3. Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa „Labinski kulturno-povijesni susreti“

Ponedjeljak, 27. Studenog 2023. - 0:00

Tiskan je Zbornik radova sa 3. Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa „Labinski kulturno-povijesni susreti“  koji je u organizaciji Grada Labina  održan 7. svibnja 2021.. Skup se održavao  jubilarnoj 100-toj obljetnici Labinske republike kojoj je većim dijelom bio posvećen.

Na 527 numeriranih stranica zastupljena je 21 tema, trinaest o Labinskoj republici u prvome te osam ostalih u drugome dijelu zbornika. Radovi u zborniku slijede isti redoslijed koji su imali i na znanstveno-stručnome skupu. Olja Višković obradila je nekoć prikupljene iskaze sudionika Labinske republike, a Deni Vlačić odjeke Labinske republike u dnevnome tisku. Andrea Matošević piše o njezinim antropološkim i historiografskim aspektima, a Lara Dobrić o svakodnevnome životu u doba fašizma. Tullio Vorano pripremio  je detaljni popis poginulih rudara od 1785. do 1999. u Istarskim ugljenokopima, a Slavica Isovska prikazala je labinsko industrijsko nasljeđe na temelju vlastitih fotografija. S ulogom rudarskog nasljeđa u izgradnji zavičajne pismenosti opisom europske kulturne rute ATRIUM čitatelje je upoznala Dijana Muškardin, a kulminaciju fiktivne reprezentacije Labinske republike u filmskom tekstu „Crveni i crni“ iz 1985. objasnio je Toni Juričić. Silva Bon osvrće se na tzv. crveno dvogodište u Austrijskom primorju, s posebnim naglaskom na mikrokozmos grada Kopra, a Miloš Ivančič piše o prvim antifašističkim pobunama u slovenskoj Istri 1921.. Ferdinando Offelli donosi prikaz životnog puta poznatog sudionika labinskih događaja Giovannija Pippana od Labina do Chicaga, a Mladen Bastijanić opisuje život Antona-Tonija Miletića te njegovu ulogu u štrajku labinskih rudara 1921.

Drugi dio zbornika započinje radom Josipa Šiklića o stanovništvu grada Labina od XVI. stoljeća do popisa žitelja 2011. Slijedi prilog Samante Paronić o sklapanju brakova u Labinu sredinom XIX. stoljeća te članak Silvana Jelenića o Raši u doba talijanske uprave.

Alan Žic-Teklin raspravlja o tome jesu li istrorumunjski i krčkorumunjski isti jezik, a Daniel Mohorović istražuje Labin i Labinštinu u književnom djelu Mije Mirkovića. O potonulim brodovima na labinskom području piše Anja Šumberac, nazivajući ih glasnicima povijesti s morskog dna. Vanesa Begić čitatelje upoznaje s pjesničkim stvaralaštvom Suzane Mušković, a Kristijan Žgaljardić s freskama u crkvama nekadašnje Pićanske biskupije.

Poput prvih dvaju svezaka, i ovaj treći naglašeno je interdisciplinaran jer su u njemu zastupljeni radovi stručnjaka raznih profesionalnih i istraživačkih profila, što je svakako i cilj ovakvih izdanja.

Recenzenti izdanja, dr. sc. Elvis Orbanić i dr. sc. Marko Jelenić, svojim su konstruktivnim napomenama značajno pridonijeli kvaliteti tekstova u zborniku. Lekturu potpisuje dr. sc. Samanta Paronić. Urednik izdanja i autor predgovora je dr. sc. Slaven Bertoša, a gradonačelnik Grada Labina Valter Glavičić u ime izdavača, Grada Labina, potpisuje uvodnu riječ.

Zbornik je u nakladi Grada Labina tiskan u 200 primjeraka uz potporu Općine Kršan, Općine Pićan i Općine Sveta Nedelja.

Svim zainteresiranim dostupan je u integralnom obliku OVDJE.