Ljiljana Štingl iz SŠMB-a i Loris Benassi sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli autori izvornog znanstvenog rada „STANJE UHRANJENOSTI LABINSKIH SREDNJOŠKOLACA“

Utorak, 05. Srpnja 2022. - 0:00

Rad dvoje autora nakon provedenog recenzentskog postupka postavljen je u najvišu kategoriju kao izvorni znanstveni rad te je predstavljen na 30. ljetnoj međunarodnoj školi kineziologa koja se održala u Zadru od 29. lipnja do 2. srpnja 2022. Cilj rada bio je ispitati stanje uhranjenosti srednjoškolaca te istražiti postoje li razlike u stanju uhranjenosti starijih adolescenata različitog spola i različitih školskih generacija u srednjoškolskoj ustanovi Istarske županije. Uzorak ispitanika činilo je 294 srednjoškolaca (190 učenika i 104 učenica) od prvog do trećeg razreda Srednje Škole Mate Blažine iz Labina u školskoj godini 2020.-2021.

Mjerenja su provedena za vrijeme nastave tjelesne i zdravstvene kulture tijekom rujna i listopada. Izmjerene su dvije osnovne morfološke karakteristike: tjelesna težina i tjelesna masa, te je izračunat indeks tjelesne mase u centilima.
Najveći broj učenika (70,5%) i učenica (66,4%) ima normalnu tjelesnu masu. Rezultat t-testa za nezavisne uzorke je pokazao da ne postoji statistički značajna razlika stupnja uhranjenosti (varijabla ITM centila) između učenika i učenica (t=1,875; df=292; p=0,062).

Učenici su u prosjeku dvanaest centimetara viši i dvanaest kilograma teži od svojih kolegica. Prosječna tjelesna visina učenica iznosi 1,65 cm, dok tjelesna masa blago prelazi 60,5 kg. Rezultati su obzirom na spolne razlike i dobni uzrast prema očekivanju. Najviša vrijednost od 131 kg izmjerena je kod učenice. Iako su prosječne vrijednosti za sve varijable kod oba spola u zadovoljavajućim okvirima, određeni nam deskriptivni parametri otkrivaju značajnu raspršenost u ovim antropometrijskim karakteristikama

Prekomjerno teških i pretilih koji spadaju u rizične kategorije uhranjenosti u oba su spola zastupljeni s podjednakih 26,9%. Dobiveni rezultati otkrivaju da je prekomjerna težina za više od 10% kod učenica i 4% kod učenika veća u odnosu na recentnu domaću reprezentativnu studiju provedenu na urbanim srednjoškolcima grada Zagreba.
Za pretpostaviti je da je barem četvrtina ispitanika sedentarnim načinom života i smanjenom razinom svakodnevne tjelesne aktivnosti doprinijela razvoju svoje prekomjerne tjelesne mase i pretilosti. Stoga, vrlo je važno identificirati faktore rizika za prekomjernu tjelesnu masu i riješiti ju već tijekom djetinjstva i adolescencije (Rauner, Mess i Woll, 2013).

Najveći broj ispitanika spada u kategoriju normalne tjelesne mase, međutim, zabrinjava podatak da se čak 33% učenica i 30% učenika nalazi u kategorijama koje dugoročno ne jamče optimalan zdravstveni status. Broj ispitanika predstavlja reprezentativni uzorak za područje Labinštine obzirom da jedinu srednju školu pohađa najveći broj srednjoškolaca grada Labina i okolnih šest jedinica lokalne samouprave).

Autori su mišljenja da je uz redovitu tjelesnu aktivnost te kvalitetan kuhani obrok u srednjoj školi na nacionalnoj razini, jedan od vidova kojim bi se doprinijelo zdravijem načinu života i pokušalo smanjiti ovaj javnozdravstveni problem koji poprima pandemijske razmjere.