Mejra Mujačić izlaže u Gradskoj galeriji Labin

Utorak, 08. Lipnja 2021. - 0:00

U Gradskoj galeriji Labin gostuje Mejra Mujičić sa samostalnom izložbom `Vrijeme od ćumura`

Izložba će biti dostupna za razgled od petka, 11. lipnja 2021., od 20 sati.

Mejra Mujičić (Zagreb, 1973.) diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1995. godine. Multimedijalna je umjetnica koja uz umjetnički rad od 2001. godine vodi galeriju Moria u Starom Gradu na Hvaru u kojoj je izlagalo 35 domaćih i stranih suvremenih umjetnika. Od 2002. godine suorganizatorica je međunarodnog književnog festivala Faropis. Dobitnica je stipendije japanske vlade a Mino Paper Village Artists in Residence (1999.) i Nagrade Kabineta grafike HAZU 1999. godine na 2. hrvatskom trijenalu grafike. Godine 2006. bila je finalistica Nagrade Radoslav Putar. Sudjelovala je na 18 samostalnih i više desetaka skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu. Zajedno s Nikom Radić i Marinom Viculin koautorica je dokumentarnog filma Nije bilo vitra (2011.) u produkciji Hrvatskog filmskog saveza. Živi u Zagrebu gdje djeluje kao slobodna umjetnica.

Izložbom Vremena od ćumura Mejra Mujičić evocira neka prošla vremena i povijesne procese ovih prostora. Korijene ovoga  rada nalazimo u nekim prijašnjim autoričinim umjetničkim istraživanjima vlastita identiteta koja se ovaj put, kroz obiteljsku sagu i daleke korijene u Bosni,  nastavljaju nadograđivati motivima obiteljske i kulturno-povijesne memorije. Autorica je za prostor Galerije Vladimir Bužančić osmislila multimedijalnu instalaciju koja se sastoji od video projekcije koja prikazuje detalje objekata zvanih „ćumurhane“ u kojima se i danas u nekim selima u Bosni proizvodi ugljen (ćumur). Deset metara dugačak crtež ugljenom na papiru poput friza kontinuira dvama zidovima galerije. U prostoru galerije smješteno je nekoliko vreća ugljena.

Ugljenica (kajkavski: vuglenica), ćumurhana ili žega (u Bosni i Srbiji)  kupolasta je peć, sazidana od pečene cigle i ilovače u kojoj se termičkom obradom drvo pretvara u ugljen. Nekoć su se ugljenice često mogle vidjeti u šumom bogatim područjima Europe, no danas se mogu naći još u rijetkim krajevima, obično onima u kojima su trag ostavili tranzicijski lomovi  i ratna pustošenja, poput nerazvijenih ruralnih područja Hrvatske, Bosne i Srbije i možda još ponegdje. Na kupoli ugljenice ostavljaju se tri reda rupa koje se tijekom sagorijevanja drva zatvaraju blatom. Postupak dobivanja ugljena je jednostavan. U kupolu se položi drvo i napuni do pola. Kada se zapali vatra, dodaje se preostalo drvo do vrha kroz otvor na vrhu kupole. Da bi se drvo u unutrašnjosti ugljeniziralo, plamen vatre gasi se zatvaranjem rupa ilovačom i poklopcem na vrhu.  Čitav postupak traje petnaest do dvadeset dana.

Ćumurhane koje je Mejra snimila izgledaju začudno. Istodobno kao da insceniraju prošlost i budućnost: nešto što je postojalo u neko predsuvremeno doba i što bi moglo postojati u budućnosti, poput distopijske futurističke vizije. Iz rupa na kupoli širi se bijeli dim. U spoju elemenata – drveta, vatre, zemlje i zraka – jedan se rađa, a drugi umire. Ali onaj koji umire, i dalje postoji u onome koji se rodio. Magičan prizor svjedoči magičnu stvarnost.

Za razliku od takva, ljudskim radom proizvedenoga, ugljen  u prirodi nastaje milijunima godina procesom karbonizacije organske tvari, najščeće biljnoga podrijetla.  Kao takav, materijal je to koji priziva dubinu zemlje, tamu nespoznatljivoga i plodnost. Ugljen je plod umrloga i vatra živomu.

Izložbu u Gradskoj galeriji Labin posjetite do 02. srpnja 2021.

Radno vrijeme Gradske galerije Labin

Od ponedjeljka do subote od 10 do 13 i od 17 do 20 sati.
Nedjeljom zatvoreno.

Izložba je realizirana uz potporu i suradnju Pučkog otvorenog učilišta Labin i Grada Labina.