Najviše EU projekata u Istri ostvario je Grad Labin, njih čak 35!

Petak, 01. Ožujka 2019. - 0:00

Kako donosi Glas Istre, financijsko razdoblje EU politike i fondova od sedam godina nazivano financijskom perspektivom od 2014. do 2020. godine, na temelju kojega je Hrvatskoj iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova bilo na raspolaganju 10,6 milijardi eura, približava se kraju. Pred nama je novo razdoblje financiranja iz EU fondova od 2020. do 2027. godine. Prema planu Europske komisije, Hrvatska bi u tom razdoblju trebala imati na raspolaganju 9,8 milijardi eura.

U povodu pet godina članstva Hrvatske u europskoj Udruzi gradova, objavila je analizu i interaktivan pregled svih hrvatskih projekata sufinanciranih sredstvima iz fondova Europske unije do konca lipnja 2018. godine, a koji su ugovoreni od pred-pristupnog razdoblja od 2010. do 2019. godine. Tako se u bazi podataka nalaze informacije o 4.912 ugovorenih projekata koje je EU sufinancirala sa 4,1 milijardu EUR, a provodi ih 3.020 subjekata iz privatnog, javnog i neprofitnog sektora.

Prema pisanju navedenog lista, stvorena je javna baza podataka te kada je riječ o gradskim upravama i gradskim poduzećima u Istri najviše projekata ostvario je Labin (35), slijede Buzet (16), Buje (6) Pula (5) Pazin (3) dok su preostali gradovi i gradska poduzeća Umag, Poreč i Rovinj realizirali po dva prijavljena projekta. No što se tiče visine ugovorenih sredstava prvo mjesto zauzima Poreč s 50.307.360 eura, a prate ga Rovinj i Pula.

Prema svim nositeljima projekata (privatno i javno) sa sjedištima u istarskim gradovima, najviše je projekata realizirano u Puli, njih čak 60 i ukupno je ugovoreno 22.973.415 eura. Slijede gradovi prema broju projekata Labin (44), Pazin (31), Buzet (23), Buje (12), Poreč (11) Umag (9) te Rovinj (6). Glede ugovorenih sredstava, iako se radi o 11 nositelja projekata, prema prikupljenim sredstvima prednjači Poreč s 52,1 milijuna eura.

Objavom ove baze podataka nastojalo se pokrenuti argumentirane rasprave o upravljanju i korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova, a ujedno bi trebala poslužiti nadležnim tijelima kao poticaj u cilju stvaranja službene i javno dostupne baze podataka o projektima sufinanciranima sredstvima Europske unije te kvalitetnoj i efikasnijoj pripremi dokumentacije za apliciranje projekta jer je najavljeno pojednostavljenje administrativnih zahtjeva, lakše prilagođavanje zahtjevima odnosno povećanje fleksibilnosti te sažetija i jasnija pravila za provedbu programa. Tako bi u predstojećem programskom razdoblju Hrvatska trebala ispraviti pogreške iz tekućeg razdoblja te brže i jednostavnije povući 9,8 milijardi eura bespovratnih sredstva koja će joj biti na raspolaganju u periodu 2021. – 2027. godine.

U narednom razdoblju, sredstvima dostupnima Hrvatskoj kroz regionalni razvoj i kohezijsku politiku poticat će se nova ulaganja usmjerena na pet glavnih ciljeva: protiv klimatskih promjena, pametniju Europu, zeleniju Europu, povezaniju Europu i Europu bližu građanima.