Otvorena izložba „Bićanići“ u Gradskoj galeriji Labin

Utorak, 01. Listopada 2019. - 0:00

U petak, 27. rujna 2019. godine, u Gradskoj galeriji Labin otvorena je samostalna izložba Dine Bićanića pod nazivom „Bićanići“.

U ime Gradske galerije Labin svima prisutnima obratila se Gloria Sellan, koja je uvodno predstavila autora i izložene radove.

Dino Bićanić rođen je u Bihaću 1980. Diplomirao je kiparstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi prof. Kažimira Hraste 2007. Od 2006. redovito izlaže na skupnim i samostalnim izložbama. Dobitnik je jedne od tri jednakovrijedne nagrade na 39. Splitskom salonu. Autor je javne skulpture postavljene u gradu Hvaru. Živi i radi u Hvaru.

Izložbom „Bićanići“, na kojoj izlaže 40-ak obiteljskih portreta i autoportreta, po prvi puta se predstavlja labinskoj publici.

„Ono što prvo privlači pažnju jest svojevrsna točnost. Naime, svi radovi, svih trideset i osam uistinu i predstavljaju Bićaniće, nema na slikama nikoga i ničega što nije Bićanić. Pa, osim što svaka slika precizno odgovara nazivu predstavljajući po jednog Bićanića, one su sve međusobno različite, iz čega proizlazi da ima trideset i osam Bićanića. Osam ih je nacrtano olovkom na plahtama, a trideset kavom na papirnatim ubrusima.

Obitelj Bićanić živi u Hvaru i bavi se turizmom, iznajmljivanjem apartmana. Majka, otac, dva sina, supruga jednoga od njih i njihovo troje djece. Nacrtani su u prirodnoj veličini, reklo bi se 1 : 1, s obzirom na klasični format plahte. Također, sudeći po mrljama raznih oblika i veličina na plahtama, ispada kako su one bezbroj puta upotrijebljene, sve dok, konačno nisu i umirovljene, a potom, umjesto da ih se baci, Dino im je poklonio novu inkarnaciju, koja bi im vrlo lako mogla osigurati i vječni život u kakvom značajnom svjetskom muzeju. Samo što, nažalost, dotični muzeji imaju čvrsto zatvorene uši i potrebno je glasno vikati, a Dino je prilično tih, gotovo da uopće i ne govori. Ali, kad bi ti muzeji kojim slučajem imali i neke doušnike, oni bi im smjesta dojavili kako serija portreta na plahtama precizno ilustrira hrvatsku današnjicu, i to kroz njenu najsnažniju ekonomsku granu. U kojoj ima bezbroj Bićanića koji na pet ili šest mjeseci godišnje sele na rezervne lokacije, garaže, podrume, tavane i slično, zato što iznajmljuju svoje domove, kao da ih je plimni val turizma odnio u privremene špelunke i odložio na te stare plahte.

Istina je nešto drugačija, bio je u pitanju plimni val, ali onaj pravi, morski, koji je pred dvije godine potopio Hvar, a ujedno i portrete nacrtane na novim plahtama što ih je Dino složene držao u podrumu. Pa bi se moglo reći kako je serija nastala u suradnji s prirodom, priroda je dodala svoj layer, pobrinula se da slike dobiju na autentičnoj uvjerljivosti, da njihova mjestimična požutjelost preuzme formu što plahtama i inače daje često preklapanje, odlaganje, pranje i peglanje, jednom riječju, trošenje. Plimni je, dakle, val, vođen od strane prirode, a u funkciji koautora, otisnuo svoj pečat, te time fermentirao značenje. A moglo bi se reći i kako je zapravo zatvorio ciklus, budući da je kontekst tog portreta potakla priroda posredstvom ljepote i privlačnosti morske obale i tako dalje, što je između ostalog i dovelo do neprirodna sezonskog seljenja.

Preostalih trideset Bićanića, zahvaljujući formatu, tehnici, pa i uvijek istom kadru, predstavljaju koherentnu cjelinu, čija konceptualna platforma proizlazi iz činjenice da se radi o autoportretima, no da njihova međusobna različitost sugerira trideset portreta raznih slikara, napravljenih na isti način, koji portretiraju autora.

Varijacije na temu širokog su spektra te premda bi se njihova različitost mogla pripisati različitim stanjima autorova duha, ipak su one ponajprije rezultat neobična slikarska istraživanja u kojima autora ne zanima izraz određena duševna stanja, koje je ionako, sudeći po okolnostima, više manje nepromijenjeno, odnosno jednako nisko, nego mogućnosti različita predstavljanja uvijek istog lica, posredstvom slikarske vještine pronalazeći inovacije unutar zadana okvira.

(Boris Greiner...iz predgovora katalogu izložbe)

Prisutnoj publici na otvorenju se obratio i sam autor, Dino Bićanić, uputivši riječi zahvale, a u ime Grada Labina izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika, gospodin Zoran Rajković.

 Izložbu u Gradskoj galeriji Labin posjetite do 12. listopada 2019.

Izložba je realizirana uz potporu i suradnju Pučkog otvorenog učilišta Labin, Grada Labina, Istarske županije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Gradska galerija Labin od 1. listopada 2019. otvorena je za posjetitelje od ponedjeljka do subote, od 10 do 14 sati.



Foto: Lejla Tomić