Pretraživanje

Posljednji tjedan Labin Art Republike donosi premijeru dramsko-glazbene price labinske kantautorice

Ponedjeljak, 24. Kolovoza 2015. - 11:33

Posljednji ovogodišnji glazbeno-scenski dogadaj i svojevrsno zatvaranje 13. po redu Labin Art Republike, premijera je dramsko-glazbene price “Kanat od mora” labinske kantautorice Elis Lovric. Svoju odu rodnome kraju u melodiji i stihu, ova ce vrsna glazbenica domacoj publici predstaviti u cetvrtak, 27. kolovoza s pocetkom u 21:30 sati na vec uobicajenom mjestu za ljetne kulturne aktivnosti – Špini u labinskoj starogradskoj jezgri.

Elis Lovric, rodom iz Rapca, svestrana je umjetnica, multijezicna kantautorica i glumica. Nakon diplome Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i prestižne Accademia d'Arte Drammatica Silvio D'Amico u Rimu profesionalno se bavi glazbom i glumom kod nas i u inozemstvu.

Spajajuci zvuk tradicije i suvremenosti u jedinstvenu cjelinu visokog emotivnog naboja, Elis Lovric uvodi publiku u zaboravljene svjetove naših krajeva. Potpuna stopljenost jezika i glazbe pruža nezaboravan doživljaj istarskog podneblja.

U glazbenoj prici Kanat od mora svatko ima svoj kutak iz djetinjstva, svoj kamen i stijenu, svoje želje i snove, borbu, istinu i svoje sjecanje. Materinji jezik – u ovom slucaju labinska cakavica – najbliži je iskonskom osjecaju pripadnosti i istovremeno univerzalnosti tih osjecaja. Svaki instrument ispjevan je glasom kantautorice i glumice Elis Lovric, svaki stih izgovoren onako kao i prvi put: u tišini sobe, u snu, u polusnu. Stih kao most koji spaja dvije pjesme, a istovremeno i potpuno samostalan. Gitara, vjerna prijateljica cijelog procesa, ne odvaja se od kantautoricinih ruku.

Umjetnicki oživljena labinska cakavica postaje intimna javna ispovijed jednog vremena, te uhvaceni trenutak sjecanja pretvara u trajnu vrijednost kolektivnog identiteta. Takovrsne ispovijedi kreiraju pjesnicko tkivo svoga jezika, proširuju mu znacaj i pretvaraju ga u univerzalno sredstvo komunikacije. Pišuci o Labinštini, autorica pretvara svoj osobni kamencic u zajednicku stijenu sjecanja kreirajuci tako kulturu pamcenja prošlog.