Pretraživanje
Sutra je u Hrvatskoj neradni dan. Katolička crkva slavi svetkovinu Tijelova ili punim nazivom Svetkovina presvetoga Tijela i Krvi Kristove. Posebnom svetkovinom katolici slave otajstvo Božje nazocnosti u euharistiji, a održavaju se i poznate tijelovske procesije. Kao i u više zapadnoeuropskih zemalja i u Hrvatskoj današnja se svetkovina slavi kao državni blagdan, a datum blagdana racuna se na deveti cetvrtak nakon Uskrsa.Tijelovo kao posebni blagdan posvecen svecanom cašcenju Presvetog oltarskog sakramenta nastaje u 13. stoljecu, a na cijelo se zapadno kršcanstvo proširuje tek u 14. stoljecu. Duguje se viziji augustinske redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala videnje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumacila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se trebao castiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na pocetku zvao blagdan euharistije. Sv. Julijana je našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli. Papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom blagdan euharistije želi proširiti na cijelu Crkvu. No, brza smrt sprijecila ga je da to doista i ucini. Tek u 14. stoljecu, 1317. godine, nakon objavljivanja bule pape Urbana IV - naslov joj je "Transiturus de hoc mundo - Odlazeci s ovoga svijeta" - papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Zapadnu Crkvu. Ubrzo se u obilježavanje tog blagdana, pored mise, uvodi svecana procesija u kojoj se u pokaznici nosi Tijelo Gospodinovo. Procesija ima cetiri postaje na kojima se navještava evandelje na cetiri strane svijeta. Tijelovo je blagdan jedinstva covjeka i Boga, jedinstva svih ljudi te podsjeca na poruku apostola Pavla da u Kristu nema rasnih, etnickih niti vjerskih podjela medu ljudima.
