Pretraživanje

Svečano obilježena 95. obljetnica Labinske republike

Četvrtak, 03. Ožujka 2016. - 13:07

Grad Labin na najsvečaniji način obilježio je 95. obljetnicu slavne „Labinske republike“. Bogat i sadržajan sedmodnevni program održan je pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović koja je osobno bila nazočna na Svečanoj akademiji održanoj u prostorijama Lamparne.

U svom obraćanju nazočnima, Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović poručila je : S iznimnim zadovoljstvom prihvatila sam pokroviteljstvo nad manifestacijom, ali i dolazak na današnju Svečanu akademiju u povodu obilježavanja 95.obljetnice Labinske republike` jer su ti događaji od velikog značaja za socijalni razvoj Labinštine, Istre i Hrvatske u cjelini“, te nastavila:.

Sve resurse i potencijale treba staviti u funkciju razvoja, svaku kunu ili euro investirati u projekte koji će donijeti nova radna mjesta. Drago mi je stoga čuti da se i ova povijesna baština stavlja u funkciju razvoja turizma Labinštine. Projekt obnove istarskih rudnika, na kojemu vam čestitam i čiju sam prezentaciju sa zadovoljstvom saslušala, imat će osim turističkog i edukativno značenje, posebice za našu djecu i mlade. Uvjerena sam da će se u tu svrhu naći sredstva u gradskom, županijskom i državnom proračunu te iskoristiti sredstva europskih fondova. Želim vam puno uspjeha u realizaciji ovoga projekta i veselim se njegovom završetku“.

Gradonačelnik Grada Labina Tulio Demetlika u svom obraćanju rekao je : Danas, kad je više nego ikad u povijesti čovječanstva sve povezano,  podsjetiti da su upravo labinski rudari  još daleke 1921. g. prepoznali, ovdje u Labinu Labinštini antifašizam kao pravu vrijednost, veliki je razlog za biti ponosan – ponosan  ca son Labinjon!

I zato je 2. ožujak i LABINSKA REPUBLIKA tako važan datum, ne samo za Labin, Istru i Hrvatsku već i puno šire. Jer  rudnik nije 3. stoljeća  bio samo mjesto gdje se kopao ugljen i težački mukotrpno zarađivao kruh za obitelj.

Rudnik je bio škola života, škola zajedništva kao načina življenja. U rudniku su rudari učili prijateljstvo, kolegijalnost, solidarnost prema prijatelju po cijenu vlastitog života.

Bili su pravi kamarati.

Na vlastitoj su muci naučili vrijednosti nacionalne, multietničke i socijalne solidarnosti. Borbu za pravdu i ispravljanje svih oblika obespravljenosti.

Ponosni na vlastite žuljeve.Tolerantni  za druge ali ponosno  tražili pravo na svoje!

Simbolika Labinskih rudnika,  gdje su se u dubini i tami zemlje, Hrvati, Slovenci, Talijani , Nijemci, Česi, Slovaci, Poljaci i Mađari  obespravljeni i izrabljivani a  jedinstveni  i  odlučni, oduprli nadolazećem fašističkom nasilju i divljanju po Istri.  Usudili su se puno jačem i moćnijem od sebe nedvosmisleno reći  «KOVA JE NASA» i preuzeli odgovornost vlastite sudbine.

U nastavku svoga obraćanja, govoreći o budućnosti labinskih rudnika Tulio Demetlika, gradonačelnik Grada Labina naglasio je:

Opustjeli i iscrpljeni  rudnici ugljena OVOME GRADU ponovno se vraćaju kao živo i opipljivo, sve prisutno bogatstvo.

Rudnik ponovno postaje pokretač, generator, zamašnjak, osovina. naš centar svijeta.

Labinske rudnike ugljena pretvaramo u rudnike kulture.

I zato je današnji dan i  ova godišnjica Labinske Republike posebna za sve nas i  potrebna nam je Vaša prisutnost i Vaša podrška cijenjena gospođo Predsjednice, kao i Vlade RH,

Jer Labin danas glasno kaže  Nastavljamo odlučno i rudarski odvažno graditi naše rudnike.

Grad Labin je posljednjih dvadeset godina podržavao i ohrabrivao umjetničke eksperimente i inovativne stvaralačke pristupe, bez obzira jesu li njihovi nositelji javne ustanove u kulturi, nevladine udruge ili samostalni umjetnici.

Znamo da društveni angažman, kritičko promišljanje te suočavanje različitih stajališta trebaju biti prepoznatljive kvalitete programskog koncepta rudnika kulture.

U istom razdoblju Grad Labin se strateškim dokumentima opredjeljuje  da prostor kojime upravljamo pristupamo sa najvećom pažnjom, štiteći ga i čuvajući ga.

Prvi korak u tome sigurno su dokumenti prostornog uređenja koji taj prostor vrednuju  kao kulturno i prirodno nasljeđe sa  svim obvezama i ograničenjima.

Zato Grad Labin svoj  razvoj gradi  u suglasju sa prirodnim bogatstvima, naslijeđenim resursima i kulturnim vrijednostima. Prilika je to da Labin stvori vlastiti i jedinstveni kulturno turistički i urbani identitet.

Valter Flego, župan Istarske županije pozvao je na simbolici Labinske republike  na convivenzu, multikulturalnost, multietničnost i antifašizam.

Sanja Cvjetko Jerković, predsjednica Udruženja arhitekata RH i suradnica na  projektu obnove rudarske baštine te Anamarija Lukšić,  pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i gradnju Grada Labina  predstavile su Projekt obnove rudarske baštine Labina.

Svečanoj sjednici je uz predsjednicu Republike Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović bio nazočan i savjetnik Predsjednice  Mate Radeljević,  Josip Buljevac, ministar obrane u Vladi RH, Giovanni Sponza, zastupnik u  Saboru,  Valter Flego, župan Istarske županije sa suradnicima, predstojnik Ureda državne uprave u Istarskoj županiji Draženko Janjušević, generalni konzul Republike Italije u Hrvatskoj Paolo Palminteri , počasni konzul Republike Hrvatske u Poljskoj  Andrzej Zylak, načelnici labinskih općina, gradonačelnici i načelnici istarskih gradova i općina, delegacija prijateljskog grada Banovići (BIH), barunica Lucrezia De Domizio Durini, vijećnici gradskog i općinskih vijeća Labinšćine, rudari, kao i mnogobrojni predstavnici gospodarskog, kulturnog i javnog života Labina i Istarske županije.

Veronika Pervan , učenica Osnovne umjetničke škole Matka Brajše Rašana uz pratnju velikog školskog orkestra otpjevala je hrvatsku himnu i svečanu pjesmu „Krasna zemljo“, a orkestar je  potom pod dirigentskom palicom profesora Tomislava Novaka izveo skladbu „Detektiv“ Jevgenija Derbenka. Rudarsku himnu izveli su  pjevački zborovi Mimoze i Rašelinke te Klapa Labin, koja je nastupila i samostalno izvevši skladbu „Kovari“. Živu labinsku cakavicu predstavila je dijalektalna pjesnikinja Rina Miletić, a istarski melos u suvremenom ruku etno skupina Šćike.


Prilozi