Tiskan Zbornik radova sa 2. Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa „Labinski kulturno-povijesni susreti“
Ponedjeljak, 04. Siječnja 2021. - 0:00
Zbornik radova sa 2. Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa „Labinski kulturno-povijesni susreti“ koji je u Labinu održan 18. ožujka 2019. godine izašao je iz tiska posljednjeg dana 2020. godine.
Na 575 numeriranih stranica zastupljene su 22 teme. Od toga devet tema posvećeno je Giuseppini Martinuzzi, kojoj je povodom 175. obljetnice rođenja bio posvećen prvi dio skupa. Preostalih 13 radova tematski se odnosi na bogatstvo i osebujnost labinske povijesti.
O najpoznatijoj Labinjanki pisali su Daniel Mohorović i Iva Peršić, podrobno obradivši njezin mnemotehnički pristup, dok se Majda Milevoj Klapčić osvrnula na značenje njene knjižne ostavštine za Grad Labin. Deni Vlačić analizirao je napise i tiskovine o Giuseppini Matinuzzi, Martina Damiani opisala je njezin rad u kontekstu istarskog novinarstva, a Tullio Vorano istaknuo je važnost učiteljičine ostavštine u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci. O knjižnici Giovanni Antonia Martinuzzi pisala je Olja Višković.
Slijede radovi triju talijanskih proučavateljica i poznavateljica rada G. Martinuzzi: Francesca Maria Lacaita obradila je reviziju njezine ideje o domovini prilikom prelaska na socijalizam, Silva Bon njezinu političku strast i književnost, a Ester Pacor Martinuzzino zalaganje u feminističkom pokretu u Trstu.
Drugi dio zbornika započinje radom Slavena Bertoše o mletačkom grofu Marcantoniju Poiani i njegovu izvješću o Labinu i Plominu iz 1629., a slijedi potom članak Deana Škopca o krštenima u Šumberu od 1673. do 1771. Samanta Paronić čitatelje upoznaje s uzrocima smrti u Župi Labin od 1861. do 1880., a Dijana Muškardin s učiteljem Učiteljske škole u Kopru, Josipom Belušićem. Alan Žic-Teklin piše o labinskom jezikoslovcu Matteu Giuliju Bartoliju, a Eva Melegi Matković donosi niz podataka iz prošlosti Krapna. Vanesa Begić istaknula je pjesničko stvaralaštvo Malvine Mileta, a Kristijan Žgaljardić freske na prostoru Pićanske biskupije. O zaboravljenim crkvama i kapelama na Labinštini piše Mladen Bastijanić, dok je Anja Šumberac naglasila važnost trgova kao središta društvene interakcije tamošnjeg stanovništva. Nekoliko starih zvona s ovog područja detaljnije je opisala Tatjana Bradara, dok se Ondina Krnjak posvetila hodočasničkim medaljicama iz labinskog Narodnog muzeja. Posljednji prilog, čiji su autori Elis Baćac i Mladen Rajko, odnosi se na bajoslovlje središnje Istre u funkciji stvaranja novih kulturno-turističkih proizvoda.
Autori svih priloga u zborniku pokušali su na interdisciplinaran način obraditi različite aspekte prošlosti i sadašnjosti ovoga osebujnoga kraja. Istraživači različitih struka s velikim su se trudom posvetili izučavanju novih i zanimljivih tema, čime su dodatno obogatili naše spoznaje o Labinštini.
Zbornik je u nakladi i organizaciji Grada Labina, tiskan u 400 primjeraka uz potporu Općine Kršan, Općine Pićan i Općine Sveta Nedjelja.
